Matija Petar Katančić
Budući da je Matija Petar Katančić (1750. – 1825.) djelovao u sam suton osamnaestoga stoljeća i obzorje devetnaestoga, povjesničari su književnosti Katančića obilježili posljednjim stvarateljem starije hrvatske književnosti. Antun Barac naziva ga „najobrazovanijim i najevropskijim slavonskim književnikom 18. vijeka“. Grgur Čevapović, koji je za tisak priredio njegov prijevod Biblije i dvadeset i pet godina živio u njegovoj blizini, ističe kako je Katančić bio čovjek „dubokog nauka kojem nema premca u dugom nizu humanističkim znanosti: povijesti, filologiji, geografiji, numizmatici i arheologiji“ pa ga stoga naziva „neumrli Katančić“.

(Izvor teksta: Despot, Loretana. Matija Petar Katančić – najučeniji Slavonac. // Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 27. travnja - 2. kolovoza 2009. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske : Galerija Klovićevi dvori, 2009. Str. 513-517.)
Matija Petar Katančić: Dissertatio de columna milliaria da Eszekum reperta... - 1782. - Osijek. - Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb.
Predmeti vezani uz temu