Arhitektura i urbanistički razvoj u Slavoniji
S obzirom na propadanje velikog dijela srednjovjekovne baštine i građevina iz vremena osmanske uprave, povijesne jezgre današnjih slavonskih gradova te najznačajniji spomenici nastajali su od kraja 18., odnosno početka 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. Riječ je o razdoblju koje je u europskoj arhitekturi obilježeno dominacijom triju stiloga: klasicizma, historicizma i secesije, kojih tragova možemo iščitavati i u Slavoniji, katkad s većim, katkad s manjim lokalnim posebnostima. Većina crkava te mnogo drugih javnih i privatnih građevina u Slavoniji do sredine 19. stoljeća (pa i dulje), sagrađeno je u tzv. barokno-klasicističkom stilu, a ortodoksniji, čistiji klasicizam zastupljen je tek u manje objekata. Kvalitetom arhitekture ističu se i pojedini slavonski dvorci, većina kojih je podignuta u zadnjim godinama 18. i početkom 19. stoljeća. U arhitektonskim rješenjima pojedinih dvoraca još se uvijek osjeća prisutnost baroka, u pojedinima pak klasicizma. Elementi ranog historicizm ...
Istvan Bierbauer: Zgrada pošte i telegrafa (razglednica). - 1910.-1912. - Osijek. - Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb.
Predmeti vezani uz temu