Popularna i naročito umjetnička glazba po definiciji su individualizirane i kozmopolitske, pa onda i literatura o njima, uključujući i stariju literaturu, pruža prilično bogatu građu o dinamici etničkih, klasnih i rodnih identiteta u njihovoj povezanosti s produkcijom i recepcijom glazbe. Drukčija je situacija s tradicijskom glazbom, koju se sve do prije nekoliko desetljeća – u koncepciji narodne glazbe kao dijela narodne kulture – definiralo kao isključivo seljačku, starinsku, lokalnu, samoniklu, bez izvanjskih utjecaja, kolektivnu i nacionalno specifičnu. Sukladno tomu, povijesni podaci o sudioništvu glazbenika različita etničkog podrijetla postoje samo za sastavnice tradicijske glazbe u kojima je izraženiji glazbeni profesionalizam, kao što su to tamburaštvo, starogradska pjesma i gajdaštvo.

Nakon što je Osijek postao slobodnim kraljevskim gradom, pa sve do početka djelovanja prvoga glazbenog društva (Gesellschaft der Musikfreunde) 1830. godine, umjetnička se glazb
...
Cithara octochorda. - 1723. - Beč. - Franjevački samostan sv. Križa, Osijek.
Slavonija, Baranja i Srijem jednom su od šest etnomuzikološki verificiranih regija tradicijske glazbe u Hrvatskoj. Ta se klasifikacija temelji na unut ...
Glazbena praksa i reprezentativna baština
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
Tamburaštvo
Popularna glazba od sredine 20. st. do danas
Plesna tradicija
Franjo Ksaver Kuhač
Kao što su glazbeni život u Slavoniji, Baranji i Srijemu razvijali i potpomagali pristigli glazbenici iz drugih sredina (vojni i crkveni glazbenici, m ...
Umjetnička glazba
Crkvena glazba
Dragutin pl. Turanyi
F. Krežma i A. Barbot-Krežma
Dora Pejačević
Milko Kelemen